Ribe se najčešće zadržavaju na mjestima u vodi gdje se nešto događa, poput onih gdje voda pjenuša i kovitla se (bukovi, brane, prelivi, sastavci sa malim pritokama...). Dobra mjesta za ribolov su i zaklonjena staništa (stijene ili veće kamenje u vodi, trava, grane ili panjevi, zapreke, virovi...). Ribe vole da se zadržavaju nizvodno od prepreke, jer im je tako olakšano disanje glavom usmjerenom uz struju, a u takvom položaju dobijaju više kiseonika. Većina riba ne voli pretjerano jake struje i jaku maticu jer onda moraju trošiti mnogo energije da bi se održale na takvim mjestima. Kada god pomislimo gdje bi se riba mogla nalaziti u vodi osnova uvijek treba da nam bude pomisao koja je najčešća hrana te vrste ribe koju mislimo loviti, odnosno gdje se otprilike nalazi hrana koju ta riba konzumira u ishrani jer joj je sam smisao vezan za opstanak i stalno traženje hrane radi preživljavanja.
Što se tiče mrijesta postoje dva načina. Prvi, gdje riba polaže veliki broj jajašaca o kojima te riblje vrste poslije mrijesta više ne vode računa ostavljajući ih bez čuvanja i druga grupa riba koja polaže malu količinu ikre i brani je od drugih riba i ostalih potencijalnih neprijatelja sve dok se mlađ ne izlegne.
Proljeće je period kada se mrijesti najveći broj ribljih vrsta, čim voda malo otopli i vremenski uslovi to dozvole. Zašto baš u proljeće? Odgovor na ovo pitanje leži u činjenici da to mlađi ribe daje dobre izglede da preživi sljedeću zimu, jer ima dovoljno vremena da poraste i ojača. Navešćemo nekoliko primjera: mrijest skobalja je najčešće u aprilu, dok je većini šaranskuh vrsta od maja do juna. Trenutak parenja je određen promjenom temperature i dužine dana. Jajašca imaju ljepljivu tanku opnu koja im pomaže da se zakače za kakvu zapreku u vodi, kamen ili korijenje jer bi u mulju brzo uginulo zbog nedostatka kiseonika ili bi zakačilo kakvu bolest ili infekciju.
Kada se iz jajašaca izlegne mlađ, on nema odmah izgled ribe. U tom prvom dijelu života, ove larve imaju na sebi veliku ,,kesicu” poteklu od jajašaca u kojoj se nalaze hranjive materije. U prvim danima života larve troše te zalihe hrane, a kada ih potroše, kreću sa ishranom zooplanktonima.
Polazeći upravo od navedenih činilaca, a vodeći se primarno zaštiti i očuvanju riblje populacije, na onovu čl. 30 i 33 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, donijelo je Naredbu o ribolovnim zabranima i mjerama za zaštitu ribljeg fonda. U okviru njega u odjeljku o lovostaju navodimo neke od najznačanijih stavki za lovostaj na određene riblje vrste, mada je lovostaj različit za određena ribolovna područja u zavisnosti od sliva, odnosno on je poseban ako se radi o režimu poput djelova rijeka u NP.
Najbolje je da se o posebnim mjerama i lovostajima sami precizno informišete kod ribarskog kluba čiji ste član, a mi ovdje samo uopšteno navodimo neke termine lovostaja za neke riblje vrste.
- Lovostaj na pastrmske vrste na gotovo svim vodama u Crnoj Gori je od 1. novembra do 1. aprila, (osim na vodama na osnovu dnevne dozvole - ,,uhvati i pusti” ribolovne zone);
- Lovostaj na lipljena i mladicu na vodama Dunavskog (Crnomorskog) sliva je
od 1. aprila do 1. juna;
Na ribolovnom području Skadarsko jezero, sa Rijekom Crnojevića i rijekom Moračom od Adžovića vrba do ušća i rijeka Bojana, ciprinidne vrste riba su lovostaju:
- Skobalj od 1. februara do 1. juna, a stale ciprinide (šaran-krap, klen) od 15. marta do 15. maja;
- kublu i jegulju od 1. marta do 1. juna;
- Poštujte zakonske propise o količini i veličini ulova i lovostaje. Izbjegavajte odlazak u ribolov u periodu mrijesta, jer parenje riba iziskuje prijeko potreban mir od kog zavisi kvalitet i kvantitet reprodukcije!S.B.M.